Ovaj slučaj je važan jer pokazuje kako se u praksi prepliću legalizacija bespravnih objekata (ozakonjenje objekata izgrađenih bez dozvole ili suprotno dozvoli), inspekcijski nadzor (kontrola zakonitosti građenja) i poseban režim zaštite UNESCO područja i zaštitne okoline (zaštićeni pojas / bafer zona). Radi se o hotelskom objektu kompanije Gugi Commerce u naselju Opatovo, Tivat. Prema zvanično objavljenom aktu, Uprava za legalizaciju bespravnih objekata donijela je rješenje br. 01-24-19 od 16.03.2026, a objava akta na gov.me uslijedila je 26.03.2026. U dostupnim izvorima navodi se da je legalizovan dio objekta neto površine 2.274,78 m², dok je zahtjev, prema navodima Ministarstva, Opština Tivat proslijedila državnom organu 17.02.2026.
Zašto je ovaj predmet posebno osjetljiv? Zato što je uz postupak legalizacije već postojala i linija represivnog postupanja. Tivatska policija je 19.02.2024. podnijela krivičnu prijavu (prijava zbog sumnje na krivično djelo) protiv Branislava Savića i kompanije Gugi Commerce zbog nedozvoljene gradnje u Donjoj Lastvi. Kasnije je Osnovno državno tužilaštvo u Baru potvrdilo da je predmet formiran i da se nalazi u fazi izviđaja (početna faza provjere činjenica prije eventualne odluke tužilaštva). Ministarstvo je dodatno navelo da je građevinska inspekcija ranije donosila mjere zabrane radova i rješenja o rušenju određenih djelova, kao i da je nastavak radova utvrđen i nakon izrečenih zabrana.
Pravni okvir je dodatno pooštren krajem marta. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, objavljen u Službenom listu CG br. 33/2026, stupio je na snagu 28.03.2026. Tim izmjenama je propisano da se postupci legalizacije bespravno izgrađenih objekata na Području Kotora i zaštićenoj okolini (zaštićeni prostor oko UNESCO područja / bafer zona) prekidaju do donošenja Menadžment plana (plana upravljanja područjem) i Studije zaštite (stručnog dokumenta zaštite kulturne baštine i okoline).
Praktični zaključak je jasan: ovo nije vijest o novom olakšanju za legalizaciju i nije promjena pravila u korist investitora uopšte. Ovo je prije svega slučaj koji pokazuje koliko je u Crnoj Gori presudan trenutak donošenja rješenja. U ovom predmetu rješenje o legalizaciji donijeto je 16.03.2026, dakle prije stupanja na snagu novih ograničenja od 28.03.2026. Zato je ovaj slučaj važan kao primjer sudara opšteg režima legalizacije, inspekcijskih mjera, tužilačkog izviđaja i posebnog režima zaštite UNESCO prostora.
Zašto je ovaj predmet posebno osjetljiv? Zato što je uz postupak legalizacije već postojala i linija represivnog postupanja. Tivatska policija je 19.02.2024. podnijela krivičnu prijavu (prijava zbog sumnje na krivično djelo) protiv Branislava Savića i kompanije Gugi Commerce zbog nedozvoljene gradnje u Donjoj Lastvi. Kasnije je Osnovno državno tužilaštvo u Baru potvrdilo da je predmet formiran i da se nalazi u fazi izviđaja (početna faza provjere činjenica prije eventualne odluke tužilaštva). Ministarstvo je dodatno navelo da je građevinska inspekcija ranije donosila mjere zabrane radova i rješenja o rušenju određenih djelova, kao i da je nastavak radova utvrđen i nakon izrečenih zabrana.
Pravni okvir je dodatno pooštren krajem marta. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, objavljen u Službenom listu CG br. 33/2026, stupio je na snagu 28.03.2026. Tim izmjenama je propisano da se postupci legalizacije bespravno izgrađenih objekata na Području Kotora i zaštićenoj okolini (zaštićeni prostor oko UNESCO područja / bafer zona) prekidaju do donošenja Menadžment plana (plana upravljanja područjem) i Studije zaštite (stručnog dokumenta zaštite kulturne baštine i okoline).
Praktični zaključak je jasan: ovo nije vijest o novom olakšanju za legalizaciju i nije promjena pravila u korist investitora uopšte. Ovo je prije svega slučaj koji pokazuje koliko je u Crnoj Gori presudan trenutak donošenja rješenja. U ovom predmetu rješenje o legalizaciji donijeto je 16.03.2026, dakle prije stupanja na snagu novih ograničenja od 28.03.2026. Zato je ovaj slučaj važan kao primjer sudara opšteg režima legalizacije, inspekcijskih mjera, tužilačkog izviđaja i posebnog režima zaštite UNESCO prostora.